|
|
| vijesti | impressum | ||
One prodaju svježi sir i vrhnje koje same sprave. Turisti ih fotografiraju. Jedan su od zaÅ¡titnih znakova naÅ¡ega grada. No, unatoÄ tomu, unatoÄ stoljetnoj prisutnosti u gradu i teÅ¡kome trudu, malo je nade da će preživjeti ulazak Hrvatske u Europu. Europa hoće frižidere na tržnice, a s tim u vezi najavljivano poskupljenje prodajnog mjesta velika većina ih neće preživjeti. Europa postavlja i zahtjev na kontrolu kvalitete svježega mlijeka , a njega je, izvan velikih farmi, skupo i skoro nemoguće zadovoljiti. Napredak smjera put velikih farmi, te bi moglo biti, da za stotinu godina viÅ¡e nitko neće kravicu dodirnuti ili, pak, s njome popriÄati. Oni koji s kravama razgovaraju postupno će nestati. A s njima onda i oni koji razgovaraju meÄ‘usobno, na tržnicama. No, može li se napredak izvesti tako da se zadrže sitnice koje mnogima od nas puno znaÄe? Kao na primjer, sir i vrhnje iz ruke u ruku. Uz pokoju rijeÄ. Kako djeca? Je li suprug ozdravio? Mirovina joÅ¡ nije stigla… i tako godinama jednom ili dvaput tjedno. Većina starih mljekarica ima nekoliko kupaca, obitelji koje kod njih kupuju Äetrdeset, pa i pedeset godina. Kupovanje sira i vrhnja na ovaj naÄin, osobita je kultura ophoÄ‘enja. Veze izmeÄ‘u mljekarica i graÄ‘ana su duboke i prenose se iz generacije u generaciju. Povrh toga, iako svježi sir stoji na jelovnicima susjednih zemalja, jesti ovakav svježi sir s vrhnjem autohtona je i navika i proizvod sjevernih krajeva Hrvatske. Mljekarice su važne i bez njih Zagreb ne bi bio to Å¡to je. Izgubi li Zagreb svoje mljekarice, bilo bi to kao da BeÄu ukinu kavane . ZagrebaÄke mljekarice, kojih u usporedbi s prije dvadesetak godina ima zamjetno manje, imaju gotovo 30 % manje krava no Å¡to su imale krajem osamdesetih, te u prosjeku prodaju upola manje sira i vrhnja no Å¡to su prodavale 1990. godine. Ukoliko nastupi obveza hladnjaka i prodajno mjesto poskupi, tek 14% mljekarica nastavit će posao. 35 % zagrebaÄkih mljekarica starije je od 60 godina, a nasljednicu ih ima tek 8,6 %. I dok se Äini da ovakva prodaja sira i vrhnja gubi ekonomsku opravdanost, sve viÅ¡e raste njezina civilizacijska vrijednost. NaÅ¡e mljekarice postaju važnije nego ikad. U razvijenim zemljama mljekarica odavno nema. U Zagreb pak, joÅ¡ uvijek velik broj žena svakoga jutra donosi domaće mlijeÄne proizvode. Restrukturiranje hrvatskih gospodarskih odnosa koje teÄe od poÄetka devedesetih, te paralelno usklaÄ‘ivanje sa europskim standardima postupno će izbrisati mljekarice i s lica naÅ¡e zemlje. U trenutku dok svijet ulazi u eru genetski modificirane hrane, smatramo da mljekarice nisu nikakva prijetnja općem napretku i da treba osigurati opstanak i razvoj zagrebaÄkih mljekarica i njihovog sira i vrhnja. Predlažemo i zahtijevamo zaÅ¡titu i standardizaciju svježeg sira i vrhnja zagrebaÄkih mljekarica kao autohtonog proizvoda i obiÄaja ovog podneblja i druÅ¡tva, djelomiÄno izuzimanje od osnovne struje usklaÄ‘ivanja sa europskim normama, a da bi se u budućnosti osigurala legalna proizvodnja i prodaja sira i vrhnja po tradicionaloj recepturi i na obiÄajni nacin. Predlažemo da grad Zagreb omogući hladnjake i poboljÅ¡anje uvjeta za mljekarice na gradskim tržnicama. Predlažemo da se tradicionalno zanimanje mljekarice zaÅ¡titi kao kulturna baÅ¡tina od iznimnog znaÄaja za grad Zagreb. Na taj naÄin mogle bi mljekarice i u dalekoj budućnosti ostati na naÅ¡im tržnicama dajući vrijedni doprinos kulturnom identitetu grada. Ukoliko i Vi držite da se treba i može pobrinuti za sigurnu budućnost kako mljekarica, tako i sira i vrhnja ove vrste i kvalitete, upiÅ¡ite svoje cijenjeno ime u naÅ¡u Knjigu molbi za 22. stoljeće, a mi ćemo molbe proslijediti nadležnima. Mljekarice u Europu! Vive le fromage au lait cru! _želim potpisati deklaraciju (ime prezime, mjesto stanovanja) Pogledaj tko je potpisao deklaraciju |